Svake zime se kod nas ponovi ista priča. Upali se grejanje, deca donesu prehladu iz škole, i pre ili kasnije je pokupim i ja. Godinama sam u tim nedeljama posezala za vitaminom C i očekivala da će me spasti preko noći.
Imunitet, nažalost, ne radi tako. Zato ovaj tekst i odgovara na pitanje kako ojačati imunitet na način koji stvarno deluje – dosledno, kroz nekoliko navika koje nose najveći teret, i kroz suplemente koji, kada se koriste pametno, popunjavaju ono što ishrani i suncu zimi nedostaje. Razdvajamo ono što stvarno pomaže od onoga što se dobro prodaje.
Šta zapravo znači “jak imunitet”?

Imuni sistem nije jedan organ nego mreža – bele krvne ćelije, antitela, koštana srž, limfni čvorovi, sluzokože i, sve više se pokazuje, bakterije u crevima.
Dugo sam mislila da jak imunitet znači da se nikad ne razboliš. Ne znači. Znači da se telo brzo izbori i da te prehlada obori na dva dana umesto na dve nedelje. Kada govorimo o tome kako ojačati imunitet, to je mnogo realniji cilj.
A zašto smo baš zimi osetljiviji? Manje je sunca, pa telo pravi manje vitamina D taman kad virusi najviše kruže. Više smo u zatvorenom prostoru, gde se sve lakše prenosi. A i sam hladan vazduh igra ulogu.
Kako ojačati imunitet pre nego što krene sezona prehlada?
Imunitet se ne gradi onog trenutka kad osetiš prve simptome prehlade – gradi se tokom cele godine. Iza imuniteta stoji niz navika na kojima treba raditi mnogo pre nego što sezona prehlada uopšte počne.
San kao glavna podrška imunitetu

I zaista, otkad spavam kao čovek – sedam do osam sati, i to u isto vreme – primetno se ređe razbolim.
Na temu sna sam već pisala u nekom od prethodnih članaka, možeš ga pročitati ovde.
Ishrana i zdravlje creva
Posle sna, svakako bih rekla da je hrana glavna kada se postavlja pitanje kako ojačati imunitet.
Sa hranom ne komplikujem mnogo. Trudim se da tanjir bude šaren i da ima dovoljno povrća i vlakana, jer creva i crevna mikrobiota imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema.
Vlakna služe kao hrana korisnim bakterijama u crevima, dok fermentisane namirnice poput domaćeg kiselog kupusa, jogurta i kefira mogu da doprinesu raznovrsnosti crevne mikrobiote.
Vodim računa i o dovoljnom unosu belančevina, koje su organizmu potrebne i za normalno funkcionisanje imunog sistema. A da bih sve to lakše organizovala i kad je nedelja gusta, trudim se da hranu spremim ranije kako bih izbegla kupovinu obroka usput.
Umereno kretanje kao dobra navika za sve

Kretanje je uvek deo priče o zdravom životu, ali ono što je zaista važno jeste da ne mora da znači teretanu.
Brza šetnja je sasvim dobar izbor. Cilj je da tokom nedelje skupim dovoljno umerene fizičke aktivnosti, a najlakše mi je da je rasporedim kroz svakodnevne šetnje. Važno je da budem redovna, ali i da ne preterujem do iscrpljenosti, posebno kada se već osećam umorno ili bolesno.
Stres kao skriveni teret za imunitet
Suplementi za podršku imunitetu
Suplementi ne grade imunitet umesto ovih navika – samo popunjavaju ono što kroz ishranu i sunce ne unesem uvek dovoljno.
Ono što pijem tokom cele godine je Ecomer, preparat na bazi ulja ajkuline jetre, prirodnog izvora alkilglicerola. Zimi mu dodajem vitamin D, jer ga iz hrane teško unesem dovoljno, a meni ga je lekar jednom u februaru izmerio nisko, pa ga pijem od kasne jeseni do proleća. Cink držim nadohvat ruke za prvi golicaj u grlu, a vitamin C pijem bez iluzija da će prekinuti prehladu.

Kako znati da ti je potrebna dodatna podrška?
Suplementi ne pretvaraju zdravu osobu u nekog neranjivog. Najveća uloga suplemenata kada razmišljaš kako ojačati imunitet jeste da nadoknade nedostatak određenih nutrijenata.
Ako ti određeni nutrijent nedostaje, njegova nadoknada može da doprinese normalnom funkcionisanju imunog sistema; ako nedostatka nema, dodatna doza ne znači automatski i dodatnu korist.
Suplementacija ima najviše smisla kada postoji povećan rizik od nedostatka određenih nutrijenata. To može biti slučaj kod starijih osoba, ljudi koji zimi provode malo vremena na suncu ili imaju restriktivnu i jednoličnu ishranu. Posebno je opravdana kada je nedostatak potvrđen laboratorijskim analizama. Trudnice i dojilje suplemente treba da uzimaju uz savet lekara.
Za sve ostale, suplementi su dopuna doslednim navikama, a ne prečica koja ih zamenjuje.
Najčešći mitovi u vezi sa suplementacijom
Oko pitanja kako ojačati imunitet kruži dosta zabluda, pa da raščistimo one najupornije.
“Vitamin C rešava prehladu preko noći”
Ne. Kod nekih ljudi redovan unos može malo da skrati trajanje ili ublaži simptome prehlade, ali kada se već razboliš, nijedan vitamin ne “ubija” virus na licu mesta.
“Više je bolje”
Ne. Megadoze cinka vremenom stvaraju manjak bakra, a preveliki, dugotrajni unos vitamina D može biti i toksičan. Kod nutrijenata cilj je dovoljno, ne najviše moguće.
“Suplement može da zameni san i ishranu”
Ne može. On popunjava rupe u dobrom režimu; ako režima nema, popunjava prazno.
“Svi preparati su isti”
Nisu. Oblik, doza i formulacija suplementa mogu da utiču na njegovu apsorpciju i podnošljivost. Isto važi i za biljne preparate, kod kojih su važni sastav, količina aktivnih jedinjenja i standardizacija proizvoda.
Često postavljana pitanja
Kratki odgovori na pitanje kako ojačati imunitet iz prakse.
Da li Ecomer može da zameni raznovrsnu ishranu?
Kako ojačati imunitet najbrže?
Koji suplement je najbolji za imunitet?
Da li vitamin C sprečava prehladu?
Mogu li sve da unesem iz hrane?
Za kraj…

Kako ojačati imunitet, na kraju, nije pitanje jedne namirnice ni jedne kapsule, nego zbir malih, dosadno običnih navika koje ponavljaš dovoljno dugo. Dobar san, tanjir pun boja, malo kretanja i poneki proveren pomoćnik za dane kad zatreba još podrške. Ništa spektakularno – ali baš to je ono što kroz zimu istraje.



