Povrede na radu
Blog

Koja zanimanja imaju najveći rizik od povrede na radu?

Povreda na radu najviše se vezuje za poslove u kojima zaposleni rade sa mašinama, alatima, vozilima, teretom, hemikalijama, oštrim predmetima ili na visini. Veći rizik postoji i tamo gde se posao obavlja napolju, na neravnom terenu, u buci, prašini, vlazi, pored pokretne opreme ili pod pritiskom rokova. Zato se među najrizičnijim zanimanjima izdvajaju građevinski radnici, radnici u proizvodnji, vozači, skladištari, poljoprivrednici, šumarski radnici, rudari, komunalni radnici, zdravstveni radnici i zaposleni u servisima i održavanju.

Bezbednost na radu zavisi od organizacije posla, obuke, ispravne opreme, jasnih pravila i odgovorne kontrole rizika. Veoma bitan deo zaštite jeste i izbor zaštitne odeće i obuće, jer radne cipele, zaštitne rukavice, šlemovi, naočare, maske, prsluci i radna odela moraju da odgovaraju poslu, prostoru i stepenu opasnosti. Za kvalitetnu zaštitnu opremu, zaštitnu odeću i obuću preporučujemo da posetite Safety Shop i izaberete opremu koja odgovara konkretnim uslovima rada.

Zašto neka zanimanja imaju veći rizik od povrede na radu?

Zanimanja sa većim rizikom imaju jednu zajedničku osobinu: greška, kvar, loša procena ili trenutak nepažnje odmah dovode telo radnika u opasnost. Kod rada u pogonu, skladištu, rudniku, radionici, bolnici ili na gradilištu, povreda nastaje za nekoliko sekundi. Dovoljan je klizav pod, neobezbeđena ivica, nezaštićena mašina, pogrešno podignut teret ili nedostatak odgovarajuće zaštitne opreme.

Podaci iz Srbije za 2024. godinu pokazuju da su teške i smrtne povrede najviše prijavljivane u prerađivačkoj industriji, trgovini i popravci motornih vozila, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, saobraćaju i skladištenju, kao i građevinarstvu. Na nivou Evropske unije, Eurostat podaci za 2023. godinu izdvajaju građevinarstvo, transport, skladištenje, proizvodnju, upravljanje otpadom, poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo kao oblasti sa visokim rizikom od povreda na radu.

Građevinski radnici i rad na visini

Građevinski radnik na skeli što predstavlja veliki rizik za povrede na radu
Padovi sa visine ostaju među najčešćim uzrocima teških povreda na radu|Shutterstock

Građevinarstvo spada među najrizičnije oblasti jer se na gradilištu istovremeno pojavljuje više izvora opasnosti. Radnici se kreću po skelama, merdevinama, krovovima, otvorima, ivicama objekata i mestima gde podloga nije stabilna. Uz to koriste električne alate, rade pored građevinskih mašina, nose teret i prolaze kroz zone u kojima postoji opasnost od pada materijala.

Najveći rizici u građevinarstvu su pad sa visine, udar predmeta, saplitanje, povrede alatom, strujni udar, povrede od mašina, opekotine, posekotine i povrede oka. Posebno su izloženi krovopokrivači, fasaderi, monteri skela, armirači, tesari, zidari, elektroinstalateri i radnici koji postavljaju metalne ili betonske konstrukcije.

Za ovu oblast potrebni su šlemovi, zaštitna obuća sa protivkliznim đonom, rukavice, naočare, sigurnosni pojasevi, reflektujući prsluci i zaštita za disanje kada se radi u prašini. Oprema mora da bude pravilno izabrana i korišćena tokom celog rada, jer kratko skidanje šlema, pojasa ili naočara ostavlja radnika bez zaštite baš u trenutku kada se dogodi nezgoda.

Radnici u proizvodnji i industriji

Radnik u proizvodnji na mašini
Bezbednosne procedure često imaju jednaku važnost kao i sama oprema|Shutterstock

Proizvodnja nosi visok rizik jer se zaposleni svakodnevno susreću sa mašinama, presama, trakama, rotirajućim delovima, alatima, visokim temperaturama, hemikalijama, bukom i ponavljanjem istih pokreta tokom smene. U metalnoj, drvnoj, prehrambenoj, hemijskoj, tekstilnoj i mašinskoj industriji opasnosti se razlikuju, ali povrede šaka, prstiju, očiju, leđa i stopala spadaju među najvažnije rizike.

U proizvodnji posebno opasne situacije nastaju kada se ukloni zaštita sa mašine, zaobiđe sigurnosni prekidač, radi bez zaštitnih rukavica ili se oprema čisti dok nije potpuno zaustavljena. Kod rada sa limom, staklom, drvetom, metalom, vrelim površinama ili hemikalijama, zaštitna oprema mora da odgovara tačnoj vrsti posla.

Radnicima u proizvodnji potrebne su zaštitne rukavice, radna obuća sa zaštitnom kapom, naočare ili viziri, zaštita sluha, maske za prašinu ili isparenja i radna odeća koja ne ometa kretanje. Posebnu pažnju treba posvetiti rukavicama, jer rukavice za sečenje, zavarivanje, hemikalije i montažu nemaju istu namenu.

Vozači, dostavljači i radnici u skladištu

Vozač viljuškara bez zaštitne opreme rizikuje povrede na radu
Pravilno rukovanje teretom smanjuje veliki broj svakodnevnih povreda|Shutterstock

Transport, dostava i skladištenje nose rizik zbog kombinacije vozila, tereta, rokova, rampi, paleta, regala, viljuškara i kretanja ljudi u istom prostoru. Povreda nastaje pri vožnji, utovaru, istovaru, podizanju robe, padu sa rampe, sudaru sa opremom ili nepravilnom rukovanju teretom.

Vozači kamiona, kuriri, dostavljači, magacioneri, radnici na utovaru i viljuškaristi izloženi su povredama leđa, ramena, kolena, šaka i stopala. Kod dostave se rizik dodatno povećava zbog stepenica, uskih ulaza, klizavih površina, lošeg osvetljenja i nošenja paketa različite težine.

U skladištima je važno jasno odvojiti pešačke zone od ruta za viljuškare, pravilno obeležiti opasna mesta i obezbediti stabilno slaganje robe. Zaštitna obuća, rukavice za rad sa robom i reflektujuća odeća predstavljaju osnovnu opremu. Kod rada sa viljuškarom dodatno su važne obuka, pregled opreme i poštovanje ograničenja brzine.

Poljoprivrednici, šumarski radnici i ribari

Zavijanje šrafova na poljoprivrednoj mašini
Rad na otvorenom donosi rizike koje nije moguće u potpunosti predvideti|Shutterstock

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo imaju visok rizik zato što se rad obavlja na otvorenom, na neravnom terenu, uz mašine, alate, vozila i promenljive vremenske uslove. Poljoprivrednici rade sa traktorima, priključnim mašinama, kombajnima, prskalicama, testerama, merdevinama i hemijskim sredstvima. Prevrtanje traktora, zahvatanje odeće pokretnim delovima, pad sa prikolice i kontakt sa pesticidima spadaju među ozbiljne opasnosti.

Šumarski radnici su izloženi radu sa motornim testerama, padu grana, obaranju stabala, klizavom terenu i udaljenim lokacijama. Ribari rade na mokrim i klizavim površinama, uz užad, opremu za izvlačenje, hladnoću, vetar i vodu. U svim ovim poslovima povrede nastaju brzo, a pomoć nije uvek blizu.

Za ove poslove potrebna je obuća za teren, zaštitne rukavice, zaštita za oči i lice, kaciga za šumske radove, odeća otporna na vremenske uslove, zaštita sluha i zaštita disajnih organa kada postoji prašina, dim ili hemijsko sredstvo.

Rudari i radnici u kamenolomima

Rudar u kopu pored trake
U zahtevnim radnim sredinama preventiva ima ključnu ulogu u bezbednosti|Shutterstock

Rudnici i kamenolomi spadaju među najopasnije radne sredine zbog teške mehanizacije, bušenja, prašine, buke, vibracija, odrona, skučenog prostora i smanjene vidljivosti. Kod podzemnog rada prisutni su dodatni rizici, kao što su urušavanje, gasovi, manjak kiseonika i otežana evakuacija.

Rudar ili radnik u kamenolomu radi u prostoru gde kvar na opremi, slabija komunikacija ili loše obezbeđen deo terena ugrožavaju više ljudi u isto vreme. Zbog toga su procedure, signalizacija, nadzor i zaštitna oprema neophodni deo svakog radnog dana.

Oprema za ove poslove obuhvata šlemove, zaštitu za disanje, reflektujuću odeću, zaštitne čizme, naočare, zaštitu sluha, lampe i detektore gasova. Oprema mora da bude izdržljiva, pravilno održavana i prilagođena prostoru u kome se rad obavlja.

Komunalni radnici i radnici sa otpadom

Komunalni radnici prazne kontejner
Mnogo opasnosti u komunalnim poslovima nije vidljivo na prvi pogled|Jovan Milosavljevic/ Shutterstock.com

Komunalni poslovi nose više rizika nego što se na prvi pogled vidi. Radnici rade pored vozila, podižu kontejnere, izlaze na kolovoz, dolaze u kontakt sa staklom, metalom, oštrim predmetima, hemikalijama, biološkim otpadom i nepoznatim sadržajem kesa ili posuda.

Radnici koji odvoze otpad, čiste javne površine, održavaju sisteme za otpadne vode, rade u reciklažnim centrima ili sortiraju materijal izloženi su povredama šaka, stopala, leđa, očiju i kože. Posebnu opasnost predstavljaju igle, slomljeno staklo, zarazni materijal i vozila u pokretu.

Za komunalne poslove potrebne su rukavice otporne na posekotine i ubode, zaštitna obuća sa ojačanom kapom i đonom, reflektujuća odeća, naočare i maske. Oprema treba da štiti radnika, ali i da mu omogući normalno kretanje, savijanje i podizanje tereta.

Zdravstveni i socijalni radnici

Povrede na radu u zdravstvenim ustanovama su česte, potrebno je pažljivo rukovanje materijalom i opremom
Povrede u zdravstvu često nastaju tokom rutinskih svakodnevnih zadataka|Shutterstock

Zdravstveni i socijalni radnici nemaju iste rizike kao građevinci ili rudari, ali povrede u ovoj oblasti nisu zanemarljive. U bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama, domovima za stare i ustanovama socijalne zaštite najčešće se javljaju klizanja, padovi, povrede leđa, ubodi iglom, kontakt sa biološkim materijalom i povrede tokom pomeranja pacijenata.

Zaposleni u zdravstvu provode veliki deo smene na nogama, kreću se po hodnicima, rade na podovima koji se redovno čiste i pomažu pacijentima kojima je potrebna fizička podrška. Zbog toga su stabilna obuća protiv klizanja, rukavice, maske, zaštitne naočare, mantili i oprema za bezbedno pomeranje pacijenata veoma važni.

Kod ovih poslova zaštita ne služi samo za sprečavanje mehaničkih povreda. Ona štiti i od kontakta sa krvlju, telesnim tečnostima, zaraznim materijalom i sredstvima za dezinfekciju. Dobra obuća posebno je važna tokom dugih smena, jer smanjuje opterećenje stopala, kolena i leđa.

Radnici u servisima, održavanju i popravci vozila

Mehaničar ispod automobila koji je na dizalici
Redovan pregled alata i opreme značajno smanjuje rizik od nezgoda|Shutterstock

Servisi, radionice i poslovi održavanja nose rizik zbog alata, dizalica, ulja, hemikalija, struje, vrelih površina, rotirajućih delova i teških komponenti. Automehaničari, vulkanizeri, električari, bravari, monteri i majstori za održavanje rade u okruženju gde se povreda šake, oka, stopala ili leđa dogodi vrlo lako.

Kod popravke vozila posebno su rizični rad ispod podignutog vozila, skidanje točkova, kontakt sa akumulatorima, kočionim sistemima, uljem, gorivom i hemijskim sredstvima. Kod održavanja objekata dodatno se javljaju merdevine, struja, bušenje, sečenje i rad u skučenim prostorima.

Za ove poslove potrebne su zaštitne rukavice, radne cipele sa zaštitnom kapom, naočare, odeća otporna na prljavštinu i sitne mehaničke povrede, kao i zaštita za disanje kada postoji prašina ili isparenja. Kod rada sa strujom oprema mora da bude prilagođena električnim rizicima.

Kako se smanjuje rizik od povrede na radu?

Rizik od povrede smanjuje se kombinacijom dobre organizacije, obuke, redovne kontrole opreme i pravilne upotrebe lične zaštitne opreme. Poslodavac mora da proceni rizik za svako radno mesto, obezbedi odgovarajuću opremu i uputi zaposlene kako se ona koristi. Zaposleni, sa druge strane, moraju da poštuju procedure i koriste zaštitu tokom celog rada.

Najveći efekat daje pristup u kome se opasnost uklanja pre nego što dođe do povrede. To znači da mašine imaju zaštitne delove, skela ima ogradu, roba u skladištu stoji stabilno, kablovi ne ostaju na prolazu, radnik na visini ima sigurnosni pojas, a svaka osoba u zoni vozila nosi reflektujuću odeću.

Zaštitna odeća i obuća imaju posebno važnu ulogu jer su poslednja linija zaštite između radnika i opasnosti. Kvalitetne radne cipele štite stopala od udara, proklizavanja i probijanja đona. Rukavice štite šake od posekotina, toplote, hemikalija ili uboda. Šlem štiti glavu, naočare štite oči, a maske i respiratori štite disajne puteve od prašine, dima, gasova, pare i čestica.

Zaključak

Najveći rizik od povrede na radu imaju zanimanja u kojima se radi na visini, sa mašinama, vozilima, teretom, alatima, hemikalijama, biološkim materijalom ili u promenljivim spoljnim uslovima. Građevinarstvo, proizvodnja, transport, skladištenje, poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, komunalni poslovi, zdravstvo, servisi i održavanje spadaju među oblasti u kojima zaštita mora da bude planirana unapred.

Povreda na radu ne sprečava se jednim pravilom, već sistemom u kome svako zna svoj zadatak, oprema je ispravna, rizici su jasno prepoznati, a zaštitna odeća i obuća odgovaraju poslu. Kada se zaštita koristi pravilno i dosledno, radnik ima znatno veću sigurnost, a posao se obavlja bez nepotrebnog izlaganja opasnosti.

Stefan Vulić
Stefan Vulić
Stefan živi u Beogradu i uživa u temama koje ga podstiču na istraživanje i učenje. Najviše ga raduje kada pronađe zanimljiv detalj koji vredi podeliti sa drugima. Na sajtu se bavi tekstovima iz oblasti sporta i tehnologije, kombinujući zanimljive činjenice i praktične informacije. Van posla voli putovanja i druženja koja ga inspirišu.